Brzine dijabola

IvanB

Member
Uvek večno pitanje, "najbolja/stabilnija" brzina dijabola ... pitanje je za iskusne takmičare ... može čak i po kalibrima ... ja koji do pre mesec dana nisam imao mogućnost da merim brzinu i štelujem prema njoj sad mogu pa me zanima stručno mišljenje ... hvala
 

Топло препоручујем за боље разумевање физике и математике које стоје иза свега.

Детаљно одгледати редом снимке.

Снимци 8-11 су сама балистика, стабилност дијаболе и понашање дијаболе при разним брзинама.

Ова листа треба да буде обавезно 'штиво' свакоме, поред снимка колеге Леденог о безбедности. 🙂
 
Last edited:
Za to nema pravi recept. Ima mnogo faktora koji na to uticucu.
Sto se tice taakmicenja americkih najvise su do pre neku godinu koristili 0.30cal JSb i brzine oko 880fps.
Sada se umesao Zan i guraju se skroz druge dijabole po drugacijim briznama sa mnogo boljim rezultatima.
Znam da nisam dao neki koristam podataka ali imas neki reper naspram koga da gledas
 
Pretpostavljam da je podzvučna granica nede do 900fps pa cu testirati od 850 do 870 i to jsb exact i moje koje su skoro pa ta težina ali je svaka merena i proverena na geometriju ... doduše kalibar 6.35 mm ... pokazujen rezultate za koji dan
 
Uvek večno pitanje, "najbolja/stabilnija" brzina dijabola ... pitanje je za iskusne takmičare ...
NIsam iskusan takmičar, pa moj komentar se ne mora uzeti u obzir. Kao što reče @Bull nema pravog recepta, ali koristeći razne puške u dva kalibra i razne dijabole i pitajući one koje su eksperti u svom domenu a članovi su ovog foruma, moje iskustvo je sledeće-kalibar 4.5 do 230-235m/s generalno, prosečno 210-220 za težine oko 0,54gr, može 190-210 za lakše dijabole, za 5.5 svi, ali svi se slažu od 265-275m/s, ali dopušteno i od 260...medjutim, suva brojka je samo neka početna vrednost. Formula dobitne kombinacije podrazumeva sledeće- cev puške (na prvom mestu) + marka dijabole (proizvodjač) + željena maksimalna distanca pucanja + uslovi okoline (zatvoren prostor, otvoren prostor) + način pucanja (slobodan stav bez oslonca, oslonac) + živci kao kanapi + dovoljno slobodnog vremena + poznavanje setovanja regulatora (ako je pcp) odnosno tjuniranja internog sklopa (ako je springerica)...dakle, ono što reče @Bull ima mnog faktora...
 
Mislim da je nepravilno govoriti da je samo jedna brzina projektila najpreciznija. Ako postepeno menjamo brzinu, dijabole ce periodicno da se grupisu tako da ispada da imaju nekoliko brzina na kojima su precizne.
Moja springerica radi na 275m/s bez problema sa 0.54g a Heavy u 6.35 mi trazi 280m/s dok 1.64g je bolja na 270-275m/s.
Dosta kolega su imali sjajne rezultate sa slagovima na veoma niskim brzinama, sto je protivno ubedjenju.
Po meni jedini ogranicavajuci faktor kod dijabola je maximalna brzina koja je negde oko 285m/s gde dijabole pocinju da budu nestabilne narocito po vetru i na vecim daljinama se to lepo vidi.
 
Ako si mislio na moj komentar, za 4.5 sam izneo tri brzine, za 5.5 interval od skor 15m/s. Potpuno si u pravu da je vrlo širok dijapazon brzina za odredjene dijabole. Koliko sam razumeo pitanje, (a i mene je to dugo mučilo) @IvanB je želeo da krene od nečega sa procenom, neke orijentacione vrednosti. U tom smislu sam i izneo mišljenje...
 
Ako si mislio na moj komentar, za 4.5 sam izneo tri brzine, za 5.5 interval od skor 15m/s. Potpuno si u pravu da je vrlo širok dijapazon brzina za odredjene dijabole. Koliko sam razumeo pitanje, (a i mene je to dugo mučilo) @IvanB je želeo da krene od nečega sa procenom, neke orijentacione vrednosti. U tom smislu sam i izneo mišljenje...
Nisam mislio konkretno na tvoj post. Nego se stice utisak da postoji neka "Magicna brzina" i da su dijabole jedino na toj brzini precizne.
Na preciznost dosta utice i konkretna puska t.j. harmonici ili vibracije puske, tako da na istoj pusci sa razlicitim stelovanjem regulatora, moze da se desi da zahteva razlicitu brzinu dijabole iako je sve ostalo isto.
Jednostavno mora da se proba i nadje ta neka brzina koja nas zadovoljava.
Kod springerica ne mora da se prepravlja cela puska da bi se dobila odredjena brzina. Jednostavno se testira i u okviru finog stelovanja se dobije zeljeni rezultat.
 
Slazem se sa misljenjem da, svaka puska je prica za sebe i da ne postoji tacno deklarisana brzina projektila da bi puska bila precizna. Postoje misljenja da npr.slug trazi sto vece brzine, dok dijabola trazi slabije, ali to ne znaci da je 100% tacno kod svakoga, a primer je moja puska koja slug K.O. 33.49gr izbacuje sa 282m/s, a onda dijabolu koja je u istoj tezini kao slug, izbacuje u istoj brzini i isto tako precizno kao i slug. Tako da, po ovoj teoriji, slug bi morao da ima daleko vecu brzinu, ili dijabola da ima daleko manju brzinu, a da budu oba precizna...e jbg.kod mene nije tako :)
 
@DraganMiletic
"Kod springerica ne mora da se prepravlja cela puska da bi se dobila odredjena brzina. Jednostavno se testira i u okviru finog stelovanja se dobije zeljeni rezultat."

Na šta se ovde konkretno misli?
Ako nije tajna. Šta podrazumeva fino štelovanje? 🙏
 
@DraganMiletic
"Kod springerica ne mora da se prepravlja cela puska da bi se dobila odredjena brzina. Jednostavno se testira i u okviru finog stelovanja se dobije zeljeni rezultat."

Na šta se ovde konkretno misli?
Ako nije tajna. Šta podrazumeva fino štelovanje? 🙏
Pa naj jednostavnije je da se podbaci neka platna pod oprugu da se malo podigne brzina, da se malo skrati opruga ako je brzina prevelika. Kod nekih pusaka je jednostavno da se promeni transfer port na veci ili manji. U tom smislu.
Ovime ne mozes da dobijes velike razlike u brzini ali dovoljno da se lepo nasteluje.
 
Pa naj jednostavnije je da se podbaci neka platna pod oprugu da se malo podigne brzina, da se malo skrati opruga ako je brzina prevelika.
Da pojasnim za one koji to nisu radili, a u sklopu je moje teze o konopastim zivcima...nine to baš najjednostavnije, jer drugog načina nema. Dakle-puska se rasturi, povade se delovi, ubaci se podloška, sklopi se puška, meri se brzina na hroniju, ide se na metu, puca se sa raznim dijaboloma-nisi zadovoljan, rasklapa se puska, seče se opruga brusilicom, zagreva se, ravna se čelo opruge, brusi se čelo opruge da bude bez oštrih ivica, vraća se sve u pušku, testira se na hroniju, ide se na metu, testira se na meti...nije to nikakvo fino štelovanje, jer nema grubog...to je deo tjuninga, jedini mogući, prosto...
Ovime ne mozes da dobijes velike razlike u brzini ali dovoljno da se lepo nasteluje.
ne bih se složio-nekada skraćenjem samo 1 ili 1,5 navoja možeš da smanjih brzinu i do 10m/s, jer se tom prilikom, ne radi samo o skraćivanjue, nego dodatnom sabijanju da bi poslednji navoj bio u idelnoj poziciji za čelo klipa-govorim iz ličnog iskustva, doktorirao sam na springericama ;)
dakle-proces je zahtevan, traži dosta vremena i konopaste živce...i opet ponavljam nema finog i grubog štelovanja, ima samo tjuniranja do željene brzine. Još jedna otežavajkuća stvar kod springerica (za razliku od pcp, gde sve rešavaš regulatorom) je da je proces skraćivanja opruge put u jednom pravcu, dakle sečeš postepeno, podbacivanjem se ne nadoknadjuje izgubljen navoj, tj može otprilike, ali bolje da se tome ne pribegava...
 
Da pojasnim za one koji to nisu radili, a u sklopu je moje teze o konopastim zivcima...nine to baš najjednostavnije, jer drugog načina nema. Dakle-puska se rasturi, povade se delovi, ubaci se podloška, sklopi se puška, meri se brzina na hroniju, ide se na metu, puca se sa raznim dijaboloma-nisi zadovoljan, rasklapa se puska, seče se opruga brusilicom, zagreva se, ravna se čelo opruge, brusi se čelo opruge da bude bez oštrih ivica, vraća se sve u pušku, testira se na hroniju, ide se na metu, testira se na meti...nije to nikakvo fino štelovanje, jer nema grubog...to je deo tjuninga, jedini mogući, prosto...

ne bih se složio-nekada skraćenjem samo 1 ili 1,5 navoja možeš da smanjih brzinu i do 10m/s, jer se tom prilikom, ne radi samo o skraćivanjue, nego dodatnom sabijanju da bi poslednji navoj bio u idelnoj poziciji za čelo klipa-govorim iz ličnog iskustva, doktorirao sam na springericama ;)
dakle-proces je zahtevan, traži dosta vremena i konopaste živce...i opet ponavljam nema finog i grubog štelovanja, ima samo tjuniranja do željene brzine. Još jedna otežavajkuća stvar kod springerica (za razliku od pcp, gde sve rešavaš regulatorom) je da je proces skraćivanja opruge put u jednom pravcu, dakle sečeš postepeno, podbacivanjem se ne nadoknadjuje izgubljen navoj, tj može otprilike, ali bolje da se tome ne pribegava...
Da dodam,taman utjuniraš,budeš zadovoljan,i posle dve godine oslabi opruga.Normalno,uzmeš novu istu oprugu,secneš je na istom mestu,i provališ da je proizvođač koristio drugu vrstu čelika i da je opruga slabija nego što bi trebala da bude.Poručiš novu,pa seckaš tri navoja pre,pa još jednom,i tako...
 

Users who are viewing this thread

Back
Top